Matija Gubec (Hižakovec, 1538. – Zagreb, 1573.) Pučki tribun i nacionalni junak koji je pokrenuo Seljačku bunu u Hrvatskoj i Sloveniji protiv bezakonja tadašnjeg plemstva.
Prije bune bio je kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija. U kratkom se vremenu pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa. Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bici protiv plemića pokraj Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhićen i odveden u Zagreb, gdje je na Markovu trgu javno mučen i okrunjen krunom od usijanog željeza (kao \"seljački kralj\"). Odmah nakon smrti ušao je u legendu. Po njemu nazive nose ulice, trgovi, kulturno-umjetnička društva, škole... Gubec je već stoljećima jedan od najvećih i najinspirativnijih hrvatskih povijesnih likova, simbol borbe protiv potlačenosti, izrabljivanja i nepravde, čiji su lik vješto koristile različite vlasti i ideologije u mobilizaciji naroda...
Prema jednom istraživanju upravo njemu u čast imenovano je najviše ulica u svim dijelovima bivše Jugoslavije, budući da je u vrijeme socijalizma smatran revolucionarom i predvodnikom obespravljenih u nasilnom rušenju starog i stvaranju novog poretka. Inspiriran njegovim djelom, August Šenoa napisao je jedan od svojih najpoznatijih romana \"Seljačka buna\".
U Gornjoj Stubici hrvatski kipar Antun Augustinčić podigao mu je spomenik. A njemu je posvećena i prva hrvatska rock-opera \"Gubec-beg\" autora Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske.
>>Josipović umjesto \'Seljačke bune\' postavio Džamonjinu skulpturu
